Teoretski temelji kopostiranja

Biološki procesi za vrijeme kompostiranja

Opći podaci

Siva humusna kiselina je preliminarni krajnji proizvod dugotrajnog i složenog prirodnog procesa. Ona daje plodnost gornjim slojevima tla. Njezini linearni molekularni lanci kombiniraju se s najfinijim mineralnim česticama tla i stvaraju kompleks zemlje i humusa. Kompleks zemlje i humusa je odgovoran za učinak prigušivanja, sposobnost zadržavanja vode i plodnost tla.

Pretvaranje organske sirove mase u sivu humusnu kiselinu, putem trajnog mikrobiološkog djelovanja, može trajati do 150 godina. Siva humusna kiselina u gornjim slojevima tla je do 2000 godina stara. Gore navedenih 150 godina može se znatno skratiti kompostiranjem.

Brižljivim upravljanjem masivnim mikrobiološkim djelovanjem, humus se izgrađuje iz organske sirove mase za vrijeme kompostiranja. Osim hranjivih sastojaka za biljke, humus sadrži visoki postotak smeđih humusnih kiselina, koje su temelj za formiranje sivih humusnih kiselina.

Klasifikacija komposta prema zrelosti

Komposti imaju različite stupnjeve zrelosti – koji mogu pokazati starost komposta kao i vrijednost istog za tlo i biljke.

Razlikujemo slijedeće komposte:

Uzroci različitih stupnjeva zrelosti

Bez sumnje, vrijeme je glavni čimbenik koji određuje zrelost komposta. Međutim, postoje i drugi čimbenici ili razlozi koji utječu na vremensko razdoblje potrebno za postupak kompostiranja.

Organska sirova masa sačinjena je od više materijala koji se razlažu različitim brzinama i na različite načine. Omjer dušk/ugljik (N/C omjer) iznosi 1:40 ili više u izvornoj organskoj sirovoj masi. U gotovom kompostu N/C omjer bi trebao biti između 1:10 i 1:12.

Kako bi se postigao N/C omjer 1:10/1:12 mikroorganizmima treba povoljno okruženje u kojem mogu djelovati i množiti se. U idealnim uvjetima mikrobi ga proizvode sami, ali to krhko okruženje se često uništi i raspadanje sirove mase prestaje. To je često uzrokovano nedostatkom vode, previsokom koncentracijom metala koji nastaju iz razbijanja linearnih molekularnih lanaca i otrovni su za mikrobe ili previše vode koja ubija aerobne mikrobe. Nakon takvog uništenja okoliša, mikroorganizmima treba određeno vremensko razdoblje za oporavak.

Važni parametri kod kompostiranja

Uvjeti vlažnosti

Mora se održavati vlažnost od 45-65%, osobito u početnoj fazi.
Previše vode dovodi do anaerobne fermentacije i proizvodnje metana, hidrogen sulfida i barskih plinova.

Kod stupnja vlažnosti od 20% kompost je suh, mrvi se i kompaktan je, na 40% je još uvijek relativno mekan, a na 65% je mokar i ljepljiv.

pH vrijednosti

Konačni proizvod zdrave fermentacije humusa je gotovo uvijek alkalan s pH vrijednošću od 7.0 do 8.0. Kiseli konačni proizvod (ispod 7.0) ne može se smatrati humusom i mora se izbjegavati.

Na početku fermentacije uvijek su kisele pH vrijednosti. U okviru određenih granica, polagani prijelaz od kiselih preko neutralnih do alkalnih vrijednosti može se koristiti kao metoda određivanja progresivnog razlaganja.

Temperatura

Stupanj 1 je uvijek povezan s visokim temperaturama, u termofiličkom rasponu, preko 45°C. Nakon prelaska na stupanj 2, pri čemu je temperatura mase pala na sezonsku temperaturu tla, biološki proces se nastavlja u mezofiličkom rasponu s temperaturama ispod 28°C.

Organska tvar, sadržaj ugljika i mineralizacija

Većina od europskih procesa prerade gradskog otpada proizvodi sirovi ili polugotovi kompost – sadržaj organske tvari u tim kompostima rijetko prelazi 16%. Izvorni sirovi materijal uobičajeno ima viši sadržaj, a gubitak je uzrokovan ugljičnim dioksidom (CO2) koji proizvode bakterije za vrijeme procesa truljenja i fermentiranja kad se dio postojećeg ugljika oksidira.

Cilj kontrolirane razgradnje bi trebao biti proizvodnja komposta s 20-30% ugljikovih spojeva. Razgradnja od 50% na manje (20-30%) se tada naziva mineralizacija.

Kontrolirana razgradnja

Kako organizirati nesmetanu razgradnju

Brza biološka razgradnja uvijek se može postići kad je „radna površina“ za mikrobiološku populaciju što veća. Sirovi materijal treba izrezati tako da se omogući takva velika površina i promiješati s bio-algeen sredstvom za brzo kompostiranje prije slaganja. Na taj način biljni otpad iz parkova, i td. postaje rafinirani kompost u roku od 3-6 mjeseci, bez dodavanja zraka kad je složen na 4-6 m visine.

Kao što je opisano postoje smetnje za vrijeme razgradnje. Uglavnom se radi o višku ili manjku vode i koncentracijama metala koje uzrokuju zastoje u procesu razgradnje. U svim tim slučajevima, naša bio-algeen sredstva za brzo kompostiranje pomažu. Aktiviraju aerobne kao i anaerobne bakterije, neutraliziraju štetne koncentracije metala i reguliraju sadržaj vode čime se jamči brza razgradnja.

Maslinova komina kao organsko gnojivo

D. Pamić - Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Šibenik

Nezamjenjljiva je uloga organskih gnojiva u ishrani bilja. Organska gnojiva ne samo da hrane biljku već i popravljaju vodo-zračni režim u tlu i čuvaju vlagu.

Danas je maslinova komina ekološki problem mnogih uljara u mediteranskom dijelu Hrvatske jer ne znaju što bi s njom. Maslinova komina nije „otpad“ nego vrijedna sekundarna sirovina. Kompostirana komina daje vrijedno organsko gnojivo.

Svježa maslinova komina ne može se upotrebljavati kao organsko gnojivo jer sadrži visoku koncentraciju amonijaka i vodotopivih soli pa ako dođe u direktni kontakt s korijenom biljke može izazvati palež i sušenje.

Prirodna razgradnja tj. humifikacija maslinove komine traje 4 – 5 godina. Zato maslinovu kominu trebamo kompostirati jer samo tako od nje dobivamo za samo 6 – 8 mjeseci kvalitetno organsko gnojivo.

Maslinovu kominu dobivenu preradom maslina hidrauličnim prešama prije kompostiranja treba navlažiti tj. zaliti vodom da ima vlagu 50 – 60 %. Maslinovu kominu dobivenu iz novih uljara s centrifugalnim prešama ne treba vlažiti jer već ima 50 – 60 % vlage.

Maslinova komina odloži se na hrpu visine 70 cm. Po 1 m3, komina se zalije sa 20 l vode u kojoj su otopljena 2 različita bio-algeen proizvoda (G-40 i K-20). S tako pripremljenom otopinom jednolično površinski zalijemo čitavu masu.

Bio-algeen proizvodi ekološki su proizvodi za prirodu i okoliš proizvedeni od smeđe morske alge. Sadrže mnoge mikroelemente, aminokiseline, vitamine i alginske kiseline, a koriste se između ostalog za kompostiranje, jer pospješuju razgrađivanje kompostne hrpe Za kompostiranje može nam poslužiti sav organski otpad kao lišće i granje uz preduvjet da su što bolje usitnjene. Već nakon šest mjeseci možemo po 20 – 60 kg kompostirane maslinove komine rasuti kao organsko gnojivo ispod krošnje masline. To je najbolje učiniti tijekom rujna, a ako teren dozvoljava motokultivatorom unijeti u tlo.

Kompostirana maslinova komina koja se koristi kao organsko gnojivo ne samo da će hraniti maslinu, nego će joj u sušnim ljetnim mjesecima čuvati vlagu. Upotrebom kompostirane maslinove komine imati ćemo manje problema sa korovom.


Povratak na vrh